Redovita i česta fizička aktivnost je bitan čimbenik u prevenciji bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila.

Vrste vježbi

Vježbe su oćenito grupirane u tri skupine ovisno o sveukupnom učinku koji one imaju na ljudsko tijelo:

Vježbe fleksibilnosti kao npr. vježbe istezanja. Poboljšavaju gipkost i elastičnost mišića, vezivnog tkiva i zglobova. Elastičnost smanjuje mogućnost povreda te pomaže vašem tijelu i priprema ga za daljnja opterećenja.

Aerobne vježbe poput vožnje bicikla, hodanje ili trčanje. Vježbe koje su koncentrirane na poboljšanje kardiovaskularne funkcije i povećanje izdržljivosti.

Anaerobne vježbe poput dizanja utega, funkcionalnih vježbi ili šprinta koje povećavaju kratkoročnu čvrstoću mišića.


Tjelovježba je izvo]enje određenih aktivnosti u svrhu razvoja ili održanja tjelesne kondicije i sveukupnog zdravlja čovjeka. često je tjelovježba usmjerena prema izoštravanju atletskih sposobnosti i vještina. Redovita i česta fizička aktivnost je bitan čimbenik u prevenciji bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila.
	Vrste vježbi Vježbe su oćenito grupirane u tri skupine ovisno o sveukupnom učinku koji one imaju na ljudsko tijelo:
	· Vježbe fleksibilnosti kao npr. vježbe istezanja. Poboljšavaju gipkost i elastičnost mišića, vezivnog tkiva i zglobova. Elastičnost smanjuje mogućnost povreda te pomaže vašem tijelu i priprema ga za daljnja opterećenja.
	· Aerobne vježbe poput vožnje bicikla, hodanje ili trčanje. Vježbe koje su koncentrirane na poboljšanje kardiovaskularne funkcije i povećanje izdržljivosti.
	· Anaerobne vježbe poput dizanja utega, funkcionalnih vježbi ili šprinta koje povećavaju kratkoročnu čvrstoću mišića.
Dobrobiti vježbanja	Tjelovježba je važna za održavanje fizičke kondicije i za postizanje željene tjelesne težine. Važan je faktor kod izgradnje kostiju, snage mišića i pokretljivosti zglobova, te potiće psihološko zdravlje, smanjuje rizik od nastanka bolesti i osnažuje imunološki sustav. Poznato je da redovito i često izvođenje aerobnih vježbi djeluje preventivno i pomaže u liječenju od ozbiljnih ugrožavajućih kroničnih bolesti poput bolesti visokog krvnog tlaka, pretilosti, bolesti srca, diabetesa, nesanice i depresije. Anaerobni treninzi imaju efekt sagorijevanja kalorija koji se manifestira u organizmu još 24 sata nakon vježbanja, ali takvi treninzi ne nose istu korist za krvožilni sustav kao aerobne vježbe. Tjelovježba također podiže stupanj energije tijela te pomiće granice izdržljivosti. Dokazano je, također, da tjelovježba poboljšava kognitivne funkcije pomoću osnaživanja hipokampusa i povećava sinaptičnu savitljivost i neurogenezu. Da nadodamo, da fizička aktivnost djeluje pozitivno na razvoj i obnovu živčanog sustava kod mnogih živčano-degenerativnih i živčano-mišićnih bolesti. Npr. smanjuje rizik od nastanka senilnosti. Također, fizičke aktivnosti imaju i druge pozitivne učinke vezane uz kogniciju zbog toga što stvaraju uvjete koji su ključni za opstojnost i rast broja živčanih stanica. Aerobni treninzi jačaju mehaničku efektivnost srca povečavajući srčani volumen (aerobni treninzi) ili srčanu čvrstoću (treninzi izdržljivosti).
PREHRANA I OPORAVAK
Pravilna prehrana je u najmanju ruku jednako važna za vaše zdravlje kao i tjelovježba. Dok trenirate ona postaje još važnijom kako bi osigurala vašem tijelu uzimanje hranjivih sastojaka u pravom omjeru. Pravilna prehrana pomaže tijelu u procesu oporavka nakon napornog vježbanja. Odgovarajući odmor i oporavak također je vrlo važan za vaše zdravlje. Bez adekvatnog odmora tijelo se nalazi u stanju trajne ozlijeđenosti i ne može napredovati. Stoga, bitno je da si dozvolite prikladan odmor između treninga. Gore navedena dva bitna faktora (prehrana i oporavak) mogu biti kompromitirana psihičkom poremećajem (poput poremećaja u ishrani kao što su bulimija, anoreksija i dr.), neinformiranošću, pomanjkanjem oranizacijskih sposobnosti ili pomanjkanjem motivacije. Sve ovo vodi u stanje smanjenja zdravlja. VJEŽBAJTE S NAMA NAJBRŽE I NAJLAKŠE DO KONDICIJE POSJETITE NAŠU TVORNICU KONDICIJE